Prošlo je godinu i pol dana od posljednjega linkfesta na ovoj stranici, pa pomislih da bi bilo dobro pripremiti jedan ognjištarski linkfest: od Marxa i Scrutona preko ateizma i očuvanja stvorenoga do Međuzemlja i Bizanta.
Edward Feser na svomu je blogu objavio novi nastavak niza o „staromu ateizmu“, a ovaj je put u središtu pažnje Karl Marx. Čitatelje bih također uputio na Feserove tekstove o Nietzscheu, Sartreu i Freudu. Kada smo već kod Fesera, valja pročitati i njegov tekst o mimonaravnoj (eng. preternatural) teologiji koju razlikuje od naravne i objavljene teologije.
Thomas Storck prije dvadeset godina napisao je tekst u kojemu govori o tomu kakav bi trebao biti stav katolika prema stvorenomu. Storck poziva katolike da izbjegnu krajnosti newageovskoga ili panteističkoga pogleda na stvoreno i ideologije utemeljene na kartezijanizmu ili deizmu i okrenu se onomu što Crkva naučava u Svetomu pismu, Katekizmu i u drugim dokumentima crkvenoga učiteljstva. Roger Scruton pak piše da je sastavni dio konzervativizma konzervacija prirode i objašnjava kako sporazumno rješavanje problema, pridržavanje estetičkih načela i ljubav prema domu pomažu u očuvanju prirode.
U nešto novijemu tekstu Storck piše o filozofiji umjetnosti/umijeća i odvajanju umjetnosti/umijeća od praktične, društvene svrhe koju je imala/imalo u prošlosti.
Katolik s dna kace osvrće se na život i djelo Rogera Scrutona (1944-2020). Također bih preporučio KSDK-ov tekst Roger Scruton – najbitniji živući filozof konzervatizma. KSDK brojne je tekstove posvetio Scrutonu i toplo ih preporučujem. Kao što KSDK ističe, Scruton „će vjerojatno ostati upamćen najviše po svome radu u estetici. Ne samo da je pisao o ljepoti, nego je o njoj pisao jako lijepo. Poetično, hrabro i duhovito.“ Slijedeći KSDK, preporučio bih dva video-zapisa koja vrsno uvode u Scrutonovu misao općenito kao i u njegova razmišljanja o estetici: Why Beauty Matters? i Of Beauty and Consolation.
Australski filozof David Oderberg, jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice, o pravu na razdruživanje. Vrijedno je spomena također da je nedavno objavio novu knjigu The Metaphysics of Good and Evil. Riječ je o prvoj, cjelovitoj suvremenoj obrani skolastičke teorije dobra i zla iz perspektive analitičke filozofije. Željno iščekujemo jeftinije tiskano izdanje, a ako vam ne smeta čitati ovo djelo na e-čitaču, knjigu možete kupiti za oko 30 dolara.
Matt Fradd razgovarao je s američkim filozofom Williamom Laneom Craigom o ateizmu, Akvincu, problemu zla i Božjoj opstojnosti, laganju, lošim ateističkim i dobrim teističkim argumentima, Pascalovoj okladi kao i o tomu što katolici i protestanti mogu naučiti jedni od drugih.
Richard Marshall (3:16) razgovarao je s engleskim filozofom Thomasom Pinkom čiji su glavni interesi etika, filozofija uma i akcije, filozofija prava te srednjovjekovna i ranonovovjekovna filozofija.
O poganskim i židovskim korijenima Logosa i implikacijama Logosa za kršćanstvo piše Bradley J. Birzer (The Imaginative Conservative).
O važnosti dara liturgijske tradicije i krivim shvaćanjima tradicionalne latinske mise piše Peter Kwasniewski.
Caleb Lindgren (Christianity Today) intervjuirao je Lydiju McGrew o njezinoj novoj knjizi The Mirror or the Mask: Liberating the Gospels from Literary Devices. Cilj je knjige pokazati da su evanđelisti bili pošteni, jasni izvjestitelji koji nisu namjerno mijenjali činjenice, već su nastojali reći što se doista dogodilo. Razmišljanja Lydije McGrew možete čitati na stranici What’s Wrong with the World.
Nedavno je preminuo Christopher Tolkien, posljednji Inkling. U svomu tekstu Harley J. Sims (The Imaginative Conservative) piše da je Christopher zadužio Međuzemlje. Kada smo se već dotaknuli J. R. R. Tolkiena, Anthony Esolen u svomu tekstu objašnjava kako Tolkienova fantastika nije bijeg od stvarnosti nego radije bijeg u stvarnost jer većinu vremena provodimo u bijegu od nje.
Sabine Hossenfelder, autorica knjige Lost in Math: How Beauty Leads Physics Astray, o krizi u fizici, matematičkim prirodnim zakonima i kognitivnoj pristranosti u znanosti.
O vezi između seksualne nemoralnosti i propadanja kulture piše Kirk Durston.
Na Hrčku – Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa možete pronaći 12. broj časopisa Obnova. Antiteizam, ateizam i agnosticizam u središtu su pažnje novoga broja. Imao sam priliku pročitati tek nekoliko tekstova, ali letimični pogled na naslove i sadržaj novoga broja otkriva da je riječ o kvalitetnim tekstovima. Toplo preporučujem!
Preporučujem također gledanje video-zapisa s Intermediaevalisa 2019. Riječ je o seriji popularno-znanstvenih susreta s ciljem otvaranja medievistike kao dijela mnogih akademskih disciplina (povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti itd.) široj publici, u organizaciji Udruge Gromovnik i Hrvatskog kraljevskog vijeća. Prva tema u seriji događaja Intermediaevalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju glasi: „Odnosi Hrvatskoga Kraljevstva i Bizantskoga Carstva u 10. i 11. stoljeću“. Trpimir Vedriš govorio je o recepciji bizantske civilizacije u modernoj Hrvatskoj, Hrvoje Gračanin o političkim odnosima između Bizantskog Carstva i Hrvatske države u 10. i 11. stoljeću, a Ivan Basić o Bizantu, Bizantskomu Carstvu, bizantinizmu.
Glazbeni kutak: Bachovo djelo Umijeće fuge, Palestrinova Missa Assumpta est Maria in caelum i Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga Pjotra Iljiča Čajkovskoga.