Otkada postoji čovječanstva ima i rata.[1] Ljudi su ratovali iz plemenitih razloga da bi obranili svoje obitelji i domovinu, uspostavili pravdu ili mir, ali ljudi su ratovali i iz okrutnosti, radi vlastita dobitka i moći, povećanja teritorija, porobljavanja drugih naroda ili osvete. Međutim, neovisno o tome jesu li ljudi ratovali i ratuju li iz opravdanih…
Pretpostavimo da Fred baci pogled kroz prozor i kaže: „Zemlja je vani mokra. Mora da je kišilo.“ On je dao jedan argument. Što bismo trebali misliti o tome? Mogli bismo reći: Ajme meni, kakva je osrednjost jadni Fred. On, očito, argumentira na sljedeći način: Ako kiši, zemlja postaje mokra; zemlja je mokra; dakle kišilo je. Da…
Postoji li vanjski svijet? Je li svijet u kojemu se nalazimo doista onakav kakvim nam se čini ili je riječ o pukoj iluziji? Je li doista riječ o materijalnome svijetu u kojemu susrećemo i spoznajemo druga bića, neživa i živa, uključujući biljke, životinje i ljude? Varamo li se toliko o svijetu oko nas da počnemo…
Skolastika je ona tradicija misli čiji je najslavniji predstavnik sv. Toma Akvinski (c. 1225–1274), a među čijim se drugim velikanima ubrajaju sv. Anzelmo Cantenburyjski (1033–1109), bl. Ivan Duns Škot (c. 1266–1308) i Francisco Suárez (1548–1617), da spomenemo samo neke od najpoznatijih. Nipošto nije riječ samo o srednjovjekovnome fenomenu: skolastičku je tradiciju u dvadesetome stoljeću pronijela…
O pitanjima biološke evolucije, Učiteljstvo Katoličke Crkve i tomistički filozofi i teolozi nastojali su pažljivo ploviti srednjom strujom. S jedne strane, dopustili su da se prilično širok raspon bioloških pojava načelno može objasniti evolucijski, u skladu s katoličkim naukom i tomističkom metafizikom. S druge strane, na temelju filozofskih i teoloških razloga, inzistirali su na tome…
Imao sam prilike pročitati tekst Indexova pseudofilozofa Željka Porobije. U svome članku Porobija problematizira tzv. Eutifronovu dilemu, smatrajući je ozbiljnim prigovorom teološkomu utemeljenju etike i razlogom zbog kojega se teolozi koprcaju. No što je zapravo Eutifronova dilema i je li Željko Porobija u pravu kada tvrdi da je svaka etika zasnovana na Bogu suočena s…
Utopija je, kratko i jasno, nemoguća. No jesam li opravdan u svojoj tvrdnji? Nije li utopija koristan misaoni konstrukt koji (ne)izravno kritizira i odbacuje postojeće političko i društveno uređenje te nam, kao takav, pomaže u njegovu usavršavanju, ako već uspostavljanje idealnoga ovozemaljskog poretka nije moguće? Zar to nije razlog da ipak zadržimo taj korisni konstrukt?…
Priziv savjesti kontroverzna je tema u brojnim današnjim društvenim, pravnim i bioetičkim raspravama. Za protivnike prava na priziv savjesti upitno je uopće postoji li ta institucija, pa će govoriti o takozvanome pravu na priziv savjesti, tvrdit će da je to izmišljotina Crkve i da je zapravo riječ o odbijanju „vršenja standardnih postupaka u medicini“. U…
Ponekad, tipično u liberalnijim teološkim krugovima (premda ne isključivo u njima), možete čuti varijaciju na sljedeću tvrdnju: „Isus se utjelovio prvenstveno kao čovjek, a ne kao muškarac.” Koji je problem s tom izjavom? Nije jasno što bi ona trebala značiti. Jedno moguće (i očito pogrešno) značenje puka je negacija Isusove muškosti: Isus je bio čovjek,…
Temeljna je istina kršćanske vjere da postoji jedan jedini Bog u tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Bog je stvorio i uzdržava u postojanju sve što jest te usmjerava cjelokupno stvorenje i čitavu povijest njihovu konačnomu cilju – sebi samomu. Pritom posebno mjesto u svemu stvorenju pripada čovjeku kojega je „Bog, neizmjerno savršen i…
