Uvod Richard Dawkins je zasigurno jedan od najpoznatijih ateista danas. Slavu je prvotno stekao svojim radom u biologiji, a danas je još više na glasu zbog svojih radikalnih naturalističkih, ateističkih i antiteističkih stavova koje je popularizirao u različitim formatima, bilo da se radilo o televizijskim programima (npr. „The Root of All Evil?“ (2006), „The Enemies…
U novom broj Obnovljenog života možete pronaći moj članak “Kritika antinomija kao opravdanja uobičajene interpretacije Kantove epistemologije”. Još nije dostupan na Hrčku jer Obnovljeni život na njega učitava sve članke odjednom, nakon što izađe zadnji broj u godištu, tako da ako ga želite pročitati prije siječnja sljedeće godine, morat ćete se dokopati fizičkog primjerka časopisa. Evo…
U svom je tekstu „’Jedan bog dalje’ ili jedno neshvaćanje više?“ Fred Delacroix kritizirao tzv. „jedan-bog-dalje“ prigovor koji glasi: „Svi smo mi ateisti prema većini bogova u koje je čovječanstvo ikad vjerovalo. Neki od nas samo idu za jednog boga dalje“. Tom je prilikom primijetio da se „glavni problem skriva u prešućenoj pretpostavci da su…
„Ali, upravo znanje vječnih i nužnih istina jest ono što nas razlikuje od običnih životinja – daje nam razum i znanosti – uzdižući nas do znanja o nama samima i o Bogu.“[1] (Gottfried Wilhelm von Leibniz) 1. Leibniz i Monadologija Gottfried Wilhelm von Leibniz je znanstvenik i filozof od kojega zasigurno možemo puno naučiti….
Nemali je broj onih koji smatraju da se sve verzije kozmološkoga argumenta mogu svesti na sljedeći „osnovni“ oblik: Sve što postoji ima uzrok; svemir postoji; dakle, svemir ima uzrok. No ako prihvatimo prvu premisu, odnosno da „sve što postoji ima uzrok“, onda naš sugovornik koji baš nije sklon Božjemu postojanju ili barem nije sklon (kozmološkim)…
Alkar Krauss u ništa! Poznati fizičar i popularizator znanosti Lawrence M. Krauss objavio je prije nekoliko godina popularno-znanstvenu knjigu A Universe from Nothing, s podnaslovom Why There Is Something Rather Than Nothing. Unatoč naslovu i podnaslovu – i unatoč tome što Krauss sam, čini se, vjeruje da je knjiga važan doprinos raspravi između teistā i…
“Svi smo mi ateisti prema većini bogova u koje je čovječanstvo ikad vjerovalo. Neki od nas samo idu za jednog boga dalje.” Jedan bog dalje Obično kad se zgrade suvremene racionalnosti – novoateisti – pronađu u javnom prostoru i kada biva riječi o religijskim pitanjima, od bogatog retoričkog arsenala često se koristi Jedan bog dalje…
Iako nije blagdansko vrijeme, ovaj komadić propagande mi se učinio prikladnim. Odmah upada u oči ovaj “goodness” zbog kojega bi se trebalo biti “good”. Što to, ako je ateizam istinit, uopće može značiti? Ateizam i teizam Naslov je pomalo clickbaitast, mora se priznati, ali, u vrlo određenom smislu, istinit. U orahovoj ljusci, ono što želim…
Nikada dovršen niz tekstova Čarobni svijet ateizma objavom članka “Metafizički krajobraz ateizma” postao je najvećim svojim dijelom suvišan i odlučio sam ga (s godinama zakašnjenja) ukloniti s Konzervativca. Ključne tvrdnje i argumenti koje sam razvio u objavljenim tekstovima ili kanio razviti u budućim daleko su potpunije izneseni u “Metafizičkom krajobrazu ateizma”, unatoč naizgled umjerenijoj tezi…
Scijentizam možemo definirati kao ideologiju koja „izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života“, a karakterizira ga „pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja.“[1] Riječ je o razmišljanju „kako je samo znanstvena spoznaja pravo znanje – da ne postoji racionalan, objektivan oblik istraživanja koji nije grana znanosti.“[2] Ili drukčije rečeno: „[S]cijentizam je…
