Puno komentara o Amoris laetitia u zadnje vrijeme zbog Papina pisma argentinskim biskupima (ako ne znate o čemu se radi, vijest ovdje). Odlične komentare ponudili su Ross Douthat, Robert Royal i Phil Lawler.
Jeff Mirus s konzervativne stranice Catholic Culture argumentira da Franjin/Kasperov stav nije protivan pravovjerju jer subjektivna odgovornost preljubnika može biti umanjena i stoga se ne mora raditi o teškom grijehu koji bi priječio pričest.
Kanonski pravnik Edward Peters ga ispravlja, objašnjavajući kako se nepripuštanje pričesti rastavljenih i civilno ponovno vjenčanih koji žive more uxorio ne temelji na njihovoj subjektivnoj krivnji ili razlučivanju teškoga grijeha u njihovom konkretnom slučaju, nego na kanonu 915 i njihovoj objektivnoj situaciji.
Na Rorate Caeli John Lamont, k tome, argumentira da je Mirus u krivu i po pitanju subjektivne odgovornosti. O. Brian Harrison je to isto opširnije još ranije objasnio.
U svojoj vrlo iscrpnoj kritici sporne postsinodske pobudnice, Josef Seifert (nedavno intervjuiran ovdje) je također odgovorio na Mirosuvu liniju argumentiranja, koju su u L’Osservatore Romano predložili Rocco Buttiglione i Rodrigo Guerra Lopez. Njima je na First Things odgovorio Dan Hitchens.
Jeff Mirus je u drugoj rundi priznao Petersovu poantu o kanonu 915, ali je rekao da i dalje ostaje neuvjeren kako je kasperitski stav protivan nauku. Radi se, kaže Mirus, o disciplinskom pitanju. Kanon 915 bi se mogao promijeniti.
Međutim, kako je na Catholic Herald istaknuo Dan Hitchens, prethodno učiteljstvo, pape i Zbor za nauk vjere su inzistirali da se radi o doktrinarnom pitanju i da je nepripuštanje pričesti javnih grješnika koji ustraju u svojem grijehu – zbog njihove objektivne situacije – stvar vjernosti objavi.
Osim toga, patronizirajuće je i neuvjerljivo tvrditi da je tako elementarna razlika između subjektivne krivnje i objektivnog zla po pitanju pričesti za rastavljene i ponovno vjenčane nekako promakla ne samo sv. Ivanu Pavlu II., kardinalu Gerhardu Ludwigu Mülleru (i mnogim drugim kardinalima), ocima na II. vatikanskom saboru i Pavlu VI. (vidi ovdje), nego i samom (sasvim moguće budućem doktoru Crkve) papi emeritusu Benediktu XVI., te da je dvotisućljetna autoritativna tradicija Crkve po tom pitanju bila u zabludi dok na scenu nisu stupili Walter Kasper, Victor Manuel Fenandez i Bruno Forte.
Guido Ferro Canale na blogu Sandra Magistera piše o problemu “razlučivanja” u spornom dokumentu argentinskih biskupa.
Edmund Waldstein se osvrće na notornu fusnotu 329 iz AL.
Veronica Arntz pristupa problemu pričesti za osobe u preljubu s ekleziološkog gledišta ovdje.
Matthew Schmitz kaže da su katolici sad suočeni s izborom: uzdržati crkveni nauk ili ga odbaciti. Andrew Haines ga ispravlja: katolici imaju samo jedan mogući izbor – uzdržati nauk.
Sada bi moglo biti dobro vrijeme i za podsjetiti na druge probleme u AL.
Na liturgijskome planu, Gregory DiPippo na New Liturgical Movement komentira video povijesnog uprizorenja mise iz 15. stoljeća te se osvrće na nedavni članak Gregoryja Hillsa o stavu Thomasa Mertona spram reforme liturgije.
Charles Shonk piše o liturgijskoj orijentaciji, apsolutizmu na obje strane rasprave i rastućoj popularnosti zajedničkog usmjerenja na misi među mlađim svećenicima i vjernicima.
Odgovarajući na nedavnu heterodoksnu izjavu protiv Humanae vitae (čega drugog?), gotovo 600 katoličkih učenjaka je izrazilo podršku crkvenome nauku o spolnosti i kontracepciji.
George Weigel se osvrće na odnos Vatikana i Kine te evanđeosku razboritost (a prethodno je pisao o povratku Ostpolitika u vatikansku diplomaciju).
Edward Feser se na svome blogu (ako ga još ne čitate, što radite sa svojim životom?) bavi problemom interakcije za dualizam. Osim toga, Feser odgovara na nedavne prigovore smrtnoj kazni (njegovu i Bessettovu dvodijelnu obranu dopustivosti i potrebe smrtne kazne možete pročitati ovdje i ovdje).
Brandon Vogt na Strange Notions u popularnom članku odgovara na pitanje “Je li slobodna volja stvarna ili smo svi determinirani?” Ako radije imate teka za znanstveni članak, bacite oko na ovaj o naravnoj teologiji i koristi argumenata.
Ostajući na polju filozofije, objavljen je video-zapis predavanja Williama Lanea Craiga o filozofiji i novoj evangelizaciji na najvećoj katoličkoj bogosloviji u SAD-u: prvi dio i drugi dio.
Na koncu, ako ste ljubitelj Nicka Cavea, na Bitno.net možete pročitati odličan prikaz odnosa njegove glazbe i traženja Boga.
Teoloska kritika objavljena je i na hrvatskom prije dva mjeseca. Koga zanima moze googleati:
“Teološka kritika apostolske pobudnice Amoris laetitia”
Vise o snimci mise kako bi bila sluzena sredinom 15. stoljeca u Svedskoj moze se procitati ako potrazite:
“Srednjovjekovna misa u crkvi u Endreu 1450.”
Cool. Hvala na dopuni.