Prošloga su tjedna u sklopu Tjedna menstrualnog siromaštva aktivisti Zelene akcije izveli performans na Glavnome kolodvoru u Zagrebu. O tom je događaju ta udruga izvijestila na svojoj stranici. Međutim, u fokusu ovoga teksta neće biti pitanje menstrualnoga siromaštva, već izraz „osobe s menstruacijom“. Naime, u članku se sedam puta ponavlja ta sintagma i nemali se broj ljudi zapitao, što je vidljivo iz komentara ispod njihove Facebook objave o ovoj vijesti: „Tko su te ‘osobe s menstruacijom’? Zašto jednostavno ne napišete ‘žene’?“
Doista, tko su „osobe s menstruacijom“? Međutim, kao što ću pokazati u ovome tekstu, problem nije samo u sintagmi „osobe s menstruacijom“ nego i u samome načinu kako aktivisti Zelene akcije koriste pojam „žena“.
Tko su „osobe s menstruacijom“?
Ubrzo je admin Zelene akcije ponudio rješenje na upite komentatora i vjerujem da skoro pa nitko nije bio iznenađen njihovim odgovorom:
„Poštovana, osobe s menstruacijom odnosi se na osobe koje imaju menstruaciju. Niti sve žene imaju menstruaciju niti ju imaju samo žene, a smatramo da sve osobe koje imaju menstruaciju, bez obzira na rod trebaju imati pristup sigurnim, održivim i višekratnim proizvodima.“ (naglašavanje moje)
Prvo, smatram da se svi možemo složiti oko toga da sve žene nemaju menstruaciju, a također da nemaju menstruaciju sve osobe ženskoga spola (zbog toga što nisu dostigle reproduktivnu dob ili su je prešle ili zbog menstrualnih poremećaja). Međutim, kao što Utikejt objašnjava: „Sve osobe koje imaju menstruaciju jesu žene, i istodobno: [s]ve osobe koje imaju menstruaciju jesu ženskoga spola.“ Utikejt napominje da „ako se želi govoriti o onim osobama koje imaju menstruaciju, koristi se sintagma ‘žene u reproduktivnoj dobi’“ (tekst prilagođen).
Međutim, očito je da sintagma „osobe s menstruacijom“ nije slučajna jer je admin na raspolaganju imao i druge poput već spomenute „žene u reproduktivnoj dobi“. No na što su sintagmom „osobe s menstruacijom“ aktivisti Zelene akcije smjerali? Primijetimo također da u komentaru na izvornu objavu admini stranice koriste pojam „rod“: pišu o svim osobama koje imaju menstruaciju „bez obzira na rod“. Što li pak to znači? Pokušajmo doći do toga što je pjesnik htio reći.
O spolu i rodu
Za potrebe našega teksta dobro će doći razjasniti pojmove „rod“ i „spol“. U svojem tekstu „Zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva, prvi dio: O razlici i o povezanosti roda i spola“ Utikejt piše:
„Tko razlikuje djevojčicu od dječaka, razlikuje spolove.
Tko razlikuje ženu od djevojčice, prepoznaje rod.
Tko razlikuje muškarca, ženu, dječaka, djevojčicu, razlikuje i prepoznaje spolove i rodove.
Najkraće rečeno, po kriteriju spola, ljudska se bića dijele na muška i ženska, kao uostalom i većina ostalog živog svijeta. Spolna se razlika temelji u tome da isključivo muško oplođuje, a isključivo žensko rađa.
Po kriteriju roda, ljudska se bića dijele na muškarce i žene. U ovom smislu, jedino čovjeka, uz spol, karakterizira i rod; životinje karakterizira samo spol, ne i rod.
Kao prirodna kategorija, kao skup bioloških, anatomskih i fizioloških karakteristika, spol je urođen, zadan, određen kromosomima. Rod je, naprotiv, društveni konstrukt te kao takav nije urođen, nego se stječe i uči, s vremenom, odrastanjem, sazrijevanjem, življenjem u ljudskom društvu, u konkretnim geografskim i povijesnim koordinatama, uvjetovan je konkretnom kulturom, tradicijom i društvenim odnosima i njihov je izraz.“
No Utikejt upozorava da
„[p]remda jest društveni konstrukt, rod nije proizvoljan, nego je utemeljen u spolu i iz spola izvire. Može se reći da se rod nadograđuje na spol. Djevojčicu se, temeljem njezina ženskog spola, odgaja tako da odraste u ženu; dječaka se, temeljem njegova muškog spola, odgaja tako da odraste u muškarca. Djevojčica u pravilu odraste u ženu; dječak u pravilu odraste u muškarca.“
Imajući to na umu, što bi označavala sintagma „osobe s menstruacijom“? Što bi uopće u kontekstu objave Zelene akcije značila „žena“? Treba li taj pojam shvatiti u kontekstu spola ili roda? Može se činiti da je riječ o banalnim ili nevažnim pitanjima, no zapravo nije tako.
Odvajanje roda od spola
Krenimo najprije od pojma „žena“. Ako se taj pojam odnosi na spol, onda „žena“ u ovome slučaju znači „ljudsko biće (ili osoba) ženskoga spola“ ili „žensko ljudsko biće (ili ženska osoba)“, čime bi se obuhvatilo sve pripadnike ljudske vrste ženskoga spola. Ovaj način korištenja pojma „žena“ (kao i pojma „muškarac“) jest uobičajeno u svakodnevnome govoru i mišljenju, „a takvo je shvaćanje muškarca i žene ugrađeno i u hrvatsko zakonodavstvo (Obiteljski zakon, Ustav Republike Hrvatske i dr.)“.
Ako se pak odnosi na rod, može imati barem dva značenja. U prvome bi slučaju „žena“ označavala „odrasle osobe ženskoga spola“ ili „odrasle ženske osobe“. U drugome bi pak slučaju „žena“ označavala „osobu koja se izjašnjava kao žena“. Prvi način korištenja pojma „žena“ ne bi trebao biti kontroverzan: slijedeći Utikejt, ne možemo za djevojčicu reći da je „žena“ zato što „žena“ označava „odraslu žensku osobu“.
Drugi pak način korištenja pojma „rod“ uvodi nejasnoće. U tom bi se slučaju pojam „žena“ mogao odnositi ne samo na sve ženske osobe već i na muške osobe koje se izjašnjavaju kao žene. Drugim riječima, tu bi bila riječ o tzv. „transrodnim ženama“. Tu je na djelu odvajanje roda od spola jer se tvrdi da biti ženom ne ovisi o ženskim biološkim, anatomskim i fiziološkim karakteristikama, nego isključivo o tome kako se osoba osjeća, identificira. „Žena“ u ovome slučaju označava „osobu koja se izjašnjava kao žena“ neovisno o spolu. Drugačije rečeno, pojam „žena“ postaje višesmislen: naime, može se odnositi na osobu ženskoga spola koja se izjašnjava kao žena, ali isto tako i na osobu muškoga spola koja se izjašnjava kao žena. Stoga, kada aktivisti Zelene akcije kažu da „nemaju sve žene menstruaciju“, pojmom „žene“ obuhvaćaju i osobe muškoga spola koji se izjašnjavaju kao žene.
Nema sumnje da su na to mislili jer odmah dodaju da nemaju „samo žene“ menstruaciju. Implikacija bi bila da i muškarci mogu imati menstruaciju, s tim da pojam „muškarac“ u ovome slučaju ne bismo trebali shvatiti u kontekstu spola, odnosno kao „osobu muškoga spola“ ili „mušku osobu“, nego kao „osobu koja se izjašnjava kao muškarac“, tj. u kontekstu roda kako ga shvaćaju LGBTIQ aktivisti. Prema tome, tvrdnju „nemaju samo žene menstruaciju“ mogli bismo prevesti kao „nemaju samo osobe koje se izjašnjavaju kao žene menstruaciju“, čime se implicira da „osobe koje se izjašnjavaju kao muškarci mogu imati menstruaciju“. To što je u konačnici riječ o osobi ženskoga spola koje se izjašnjava kao muškarac i što osobe muškoga spola ne mogu imati menstruaciju manje je važno za admina stranice.
No tu nije kraj priče! Naime, aktivisti Zelene akcije govore o „svim osobama s menstruacijom bez obzira na rod“. Ta se pak jezična konstrukcija ne odnosi samo na muškarce i žene već i na čitav spektar rodova. Štoviše, rekao bih da je to i prvotna namjera. Kao što objašnjava Utikejt: „LGBTIQ cilja na ‘transrodne muškarce’ i druge nepostojeće, izmišljene, imaginarne i lažne rodove.“
Sigurno bi se ovdje još moglo mnogo toga reći, ali vjerujem da je jasno kako je u izvornoj objavi i popratnome komentaru Zelene akcije itekako prisutna (namjerna) nejasnoća i višesmislenost: nije samo problematičan odabir izraza „osobe s menstruacijom“ već i način na koji se koristi pojam „žena“.
Koji je onda moj sud o sintagmi „osobe s menstruacijom“? Složio bih se s Utikejt da je korištenje tog izraza obična laž i obmana LGBTIQ-a i da nema apsolutno nikakvog razloga za upotrebu te sintagme. Također se slažem da je „[s]vaki ustupak LGTIQ-u, koliko god se činio bezazlen, nebitan ili nevažan, apsolutno neprihvatljiv“ (tekst prilagođen, naglašavanje moje).
Opravdanost upotrebe pojma „rod“
Ipak, netko bi mogao steći dojam da ovim tekstom dajem previše terena rodnoj ideologiji. Kao što me je Fred Delacroix upozorio:
„Mislim da je nedopustivo za nas dozvoliti im da podvedu pojam ‘biti muškarac’ pod kategoriju roda, dok je ‘biti muško’ kategorija spola. Jer ‘biti muškarac’ može biti samo biološko muško bez ikakvog obzira na ikakve kulturalne tendencije. To znači da je pojam roda u biti neesencijalan kulturnim normama, subjektivnim osjećajima, već je ontološki ovisan o biološkome spolu, kako se to tipično i shvaćalo – dječak može postati muškarac, djevojčica može postati žena, tertium non datur. Međutim, ako rod esencijalno ne pripada kulturi, odgoju ili subjektivnim osjećajima, a to je upravo definirajuća odlika roda u današnjoj raspravi, čini se da je najbolji potez prozvati rod nekoherentim pojmom i izbaciti ga iz rasprave. Postoji samo spol, muški i ženski, te određene kontingentne kulturne norme koje su ili ispravne ili neispravne. Ispravne su ako slijede katolički socijalni nauk, a neispravne ako su u suprotnosti s njim. Ne postoji nikakva potreba za terminom ‘rod’ jer je ad hoc, nema eksplanatornu moć, zbunjuje inače jasan govor o spolu, dovodi apsurdne rezultate te služi kao locus classicus ljevičarske propagande.“
S druge strane, Utikejt napominje:
„Griješe protivnici Istanbulske konvencije koji je odbacuju tvrdeći da je pojam roda neznanstven te da ga iz rasprave treba u cijelosti odbaciti. Pojam roda obilježio je društvene i humanističke znanosti, kulturu i život druge polovice 20. stoljeća i nesumnjivo je pomogao boljem razumijevanju čovjeka i društva. Stoga od njega ne treba zazirati, niti ga se treba bojati, niti ga treba odbaciti. Nipošto. No pojam roda bez odlaganja treba demistificirati, a razumijevanje i znanje o njemu treba iskoristiti upravo u objašnjavanju razloga, metoda, implikacija, stvarnih ciljeva i posljedica rodne politike te u raskrinkavanju svih onih politika koje se zalažu da se pojmom roda u cijelosti i bez ostatka zamijeni i istisne pojam spola iz govora, mišljenja i zakonodavstva.“ [1]
Iako sam skloniji složiti se s Utikejt o korisnosti pojma „rod“, itekako mogu razumjeti oprez pred tim pojmom jer se njime služilo i služi kao oružjem u rastakanju našega shvaćanja što znači biti muškarac, žena, pa i, u konačnici, što znači biti čovjek.
Zaključak
Što nam je onda činiti: demistificirati i razumjeti pojam roda ili ga u potpunosti odbaciti, zadržavajući ga jedino u gramatici, jer je riječ o ideološkome oružju LGBTIQ aktivista? Odgovor na tu dilemu nemam, ali vjerujem da se, neovisno o tome slijedili mi bilo Utikejt bilo Freda, možemo složiti da je nedopustivo dozvoliti tiranijskomu „ja“ da radikalno redefinira stvarnost da bi svima ostalima nametnulo svoju pseudostvarnost. Vrijeme je da se probudimo i počnemo upozoravati na nedosljednosti, proturječja i lažnost takvoga novogovora (primjerice, „osobe s menstruacijom“), pritom ne pristajući ni na kakve ustupke LGBTIQ-u ma koliko se činili bezazlenima.
Luka Ilić
Povezani tekstovi:
Politika je nizvodno od kulture: Transrodnost
Nesveto trojstvo: napad na život, brak i spol
Postoje li „transrodne osobe“?
[1] Zašto je prema Utikejt Istanbulska konvencija pogrješna i neprihvatljiva? Ona objašnjava:
„Od sredine 20. stoljeća naovamo, u relativno kratkom vremenu pojam roda prešao je velik put. Zajedno s njime osjetno se mijenjalo i shvaćanje žene. Samim time, mijenjali su se, i do neprepoznatljivosti promijenili zahtjevi rodne politike.
Isprva je pojam roda, utemeljen u spolu, pridonio osvjetljavanju društvenih razlika muškarca i žene koje sam pojam spola (koji se odnosi na biološke razlike muškoga i ženskoga) nije mogao objasniti. No u današnjem shvaćanju rod više nema veze sa spolom pojedinca, nije trajna odlika identiteta pojedinca, u domeni je proizvoljnog izbora pojedinca, i čini ga dijapazon mogućnosti ekspresije pojedinca. Rodna politika koja polazi od takvog pojma roda, koji više nije utemeljen u spolu, neprihvatljiva je.
Vraćajući se Istanbulskoj konvenciji, držimo se bitnog: 1. spola su isključivo dva – muško i žensko; 2. roda su isključivo dva – muškarac i žena; 3. rod je utemeljen u spolu; 4. žena (oznaka roda) je odraslo ljudsko biće ženskog spola, a muškarac (oznaka roda) je odraslo ljudsko biće muškog spola.
Istanbulska konvencija radikalno niječe sve ove premise, i ženu definira isključivo rodom to jest rodnim ulogama ali posve neovisno o spolu. Istanbulska konvencija ne služi zaštiti žene od nasilja, nego radikalnom redefiniranju pojma žene, a samim time – dalekosežno – i radikalnom redefiniranju pojma nasilja nad ženama, i stoga je neprihvatljiva.“
Složio bih se s Fredom o opasnosti korištenja pojma “gender”. Riječi, naime, nisu samo puko prenošenje informacija i ideja, one su alat kojim spoznajemo svijet i preko kojega ga razumijemo. Riječi koje smo usvojili i pojmovi kojima ih asociramo itekako utječu na naše poimanje svijeta, na naš način razmišljanja.
Rekao bih da moderno korištenje pojma “gender” kao neovisnog od pojma spola nije iskrivljavanje originalnoga značenja već zapravo predstavlja razuman razvitak. “Gender” čak i ako ga razumijemo kao ovisnoga o spolu opet je od njega odijeljen, zaseban je pojam koji opisuje zasebnu pojavu. On opisuje društvene uloge pojedinaca ovisne o spolu. Međutim, društvene uloge nisu samo ovisne o spolu, već i o klasi, dobi te o raznim drugim prirođenim ili neprirođenim odrednicama pojedinaca. Sasvim je jasno da je postojala tendencija da se pod jednim pojmom opiše cjelokupnost čovjekove uloge u društvu i tako je definicija pojma “gender” evoluirala u ono što je ona danas.
Važno je i istaknuti da različite skupine iste riječi mogu koristiti različito tj. pridavati tim riječima druga značenja, no prevladat će ona definicija koja je moćnija, točnije, ona koja je kulturno dominantna. Pod tim mislim da skupina koja je dominantnija u kulturi će toj kulturi nametnuti svoju definiciju riječi, a kako smo svi mi produkt kulture usvojit ćemo tu definiciju i nehotično ćemo misliti upotrebljavajući kulturno dominantu verziju riječi. Savršeni primjer koji mogu ponuditi jest riječ “sloboda” koju razumijemo pod pojmom liberalne slobode umjesto da za tu riječ uzmemo klasični pojam slobode. Sam sam se uvjerio, a vjerujem da ste i vi, da je teško ne razmišljati na način kako dominantna kultura oko nas razmišlja i da je potrebno puno truda da razmišljamo na način kako Crkva razmišlja. No čak i da si mi, ljudi upoznati s ovom problematikom, uzmemo truda i koristimo pojmove onako kako smatramo da valja, opet nam je uzalud kad će se većina jednostavno prepustiti kulturnoj matici. Smatram stoga da je uzaludno pokušati ustanoviti definiciju riječi “rod” drugačiju od one koju aktivisti guraju jer ja taj podvig već unaprijed osuđen na podbačaj.
Za kraj moram primjetiti da mi se Utikejtova obrana uporabe riječi “rod” u kontekstu društvenih uloga ne čini pretežito uvjerljivom. Teorija koja u svojoj srži sadrži zabludu, lažna je mada bila ona duboko ukorijenjena ili popularna.
Slažem se sa svim napisanim (nisam siguran samo za zadnji paragraf budući da ne znam što točno Utikejt tvrdi), ali mi onda nije jasno zašto se slažeš s Fredom? 🙂 Misliš da je uporaba riječi nekakav oblik kulturnog ratovanja kojeg je potrebno prakticirati? (Jer i sam kažeš da je to unaprijed izgubljena bitka.)
Ne znam koliko ste upoznati sa aktualnim kulturnim ratom oko termina “superstraight”? Iako takve teme nisu previše aktualne u nas, budući da je naša progresivna zajednica ipak malo manje opčinjena woke kulturom, možda bi se bilo korisnije pozabaviti takvim bitkama koje moža i nisu unaprijed izgubljene?
@Luka eto ideje za članak! Ovaj članak je po meni post mortem – bavi se otporom prema nečemu što je gotova stvar. Rekli bi englezi “mlaćenje mrtvog konja”. Kontriranje Woke kulturi je puno aktualnije, a pošto joj se i sam protivim, baš bi bilo zanimljivo vidjeti gdje su nam dodirne točke. Ne moramo se stalno klati, “pobogu”. 🙂
Dvije stvari bi želio napomenuti: Prvo, sve dok nam je jasna sugovornikova definicija, problema nema. Može umjesto riječi “žena” za rod osobe upotrijebiti, štojaznam, “ljuljačka”, ali sve dok znamo na što točno sugovornik misli razgovor možemo obaviti bez ikakvih zapreka. Drugo, evidentno je da postoje rodovi, da to nije nekakva izmišljotina lgbtq+ populacije. Naime, postoje ljudi koji izgledaju i ponašaju se kao muškarci, iako su ženskog spola (i obrnuto). To je naprosto nepobitna činjenica. Riječ “rod” sasvim korektno (i jezično i definicijski) opisuje tu pojavu. Ne znam zašto bi sad izmišljali neku treću riječ, kad imamo ovu koja je sasvim prikladna. To što Fred misli o uporabi riječi rod je nebitno jer nije ni on (a ni ja) netko tko o tome odlučuje, niti su to, na kraju krajeva, čak niti lingvisti. Rječnici (i lingvisti koji ih pišu) samo opisuju uporabu nekog pojma, a ne određuju je. Riječ “rod”, a na kraju i riječi “muškarac” i “žena” će značiti ono što društvo u budućnosti bude željelo da znači. Onaj koji se tome bude odupirao biti će smatran čudakom. Englezi imaju man/male i woman/female. Možda ćemo mi koristiti muškarac/mužjak i žena/ženka, tko zna?
@Luka, odgovor na tvoje pitanje: “Demistificirati i razumjeti ili odbaciti” bi bio ovo prvo. Zapravo, bilo bi mi drago kad bi netko od Vas zapravo napisao u čemu točno vidite problem jer mi to nije baš jasno u potpunosti i nakon svih ovih pustih tekstova. Da li vam je problem koncept, ili terminologija? Ako je problem koncept, ne vidim svrhovitost u kritiziranju istog. Osobe koji imaju neusklađen rod i spol postoje, a na kraju krajeva božja su stvorenja (prema Vama) i kritizirati njihovo postojanje je isto kao npr. kritizirati kišu ili neku drugu prirodnu pojavu. Ako je problem terminološki, ni tu mi nije jasna vaša pozicija. Vi, naizgled, insistirate na tome da i lingvistički niječete postojanje roda. Ako rod postoji, a očito postoji, ne znam čemu služi nijekanje bilo kakvo, pa i lingvističko. Ako je problem ne u riječi “rod” kao takvoj, nego u riječima “muškarac” i “žena” kojima su se do sada oslovljavali spolovi, ni tu mi nije jasno što vas točno žulja. Ako prihvatite da rod kao takav postoji (a ne vidim kako bi to mogli argumentirano poricati) onda zapravo nemate izbora nego koristiti riječi “muškarac” i “žena” za rod jer su to riječi koje oduvijek koristimo baš za tu namjenu. Nikakve promjene tu nije bilo. Jedina promjena je to da te riječi više ne označavaju biološki spol, osim kolokvijalno (ili je barem takav prijedlog budućeg korištenja).
Evo vam ilustracije kako to sve meni izgleda: Netko izmisli bicikl i svi ga zovemo bicikl. Onda se netko drugi sjeti ugraditi bicklu motor i svi ga zovemo bicikl s motorom. Onda jedna skupina ljudi počne koristiti riječ motocikl umjesto bicikl s motorom, a druga skupina vrišti “NEEE, TO JE BICIKL S MOTOROOOOOM!!!”. Čemu? 🙂
Zapravo se ništa posebno ne traži – svaku osobu koja vam liči na ženu i dalje oslovljavate sa “žena” (i obratno). Ako se kojim slučajem pojavi osoba koja tvrdi da je žena, a izgleda kao našminkani muškarac u štiklicama (ima onaj video na youtubeu iz nekog američkog dućana) što možete napraviti? Možete joj eventualno reći da nije baš ženstvena. Ali čemu? Cilj vam je takvu osobu povrijediti? Ja se mogu sjetiti primjera iz vlastitog života gdje mi nije bilo jasno da li je osoba muškog ili ženskog spola – nije se radilo uopće o nekakvoj gay paradi, već o neuglednoj bakici iz kvarta koja je jadna bila toliko izraubana od života da je izgledala kao muškarac. Kad sam shvatio da to nije “on”, nego “ona”, iako nije bilo namjerno, bilo mi je neugodno što sam joj se krivo obratio. U čemu bi bila suštinska razlika te bakice u odnosu na transrodnu osobu koja nije u potpusti uskladila prezentaciju svog roda? Što sam trebao? Napasti bakicu da me namjerno zbunjuje? Dajte budite malo fleksibilniji i zapitajte se “Što bi Isus napravio?”
Vezano za sintagmu “Osoba s menstruacijom”, kako bi vi nazvali osobu koja može biti a) i muškog i ženskog roda, b) koja je ženskog spola i c) koja ima menstruaciju? Možemo je nazvati “Muška ili ženska osoba koja ima menstruaciju”, “Osoba ženskog spola koja ima menstuaciju”, a bome i samo “osoba koja ima menstruaciju”. Sva tri izraza su točna, a ovaj zadnji je najkraći, barem dok se ne usvoji neka druga riječ za osobu ženskog spola – npr. “ženka”, što se obično koristi za životinje (ali i čovjek je životinja, pa je zapravo i sama riječ “žena” upravo potvrda da osim spola ljude karakterizira još nešto, a to nešto je rod.)
Slažem se s imbehindom u smislu da mi nije jasno čemu tolika halabuka. Ako LGBT aktivisti žele koristiti neke riječi, a vi ne želite, u čemu je točno problem? Neka se svatko izražava kako želi. Meni se osobno ne sviđa kad ljudi psuju, i ne psujem, ali nemam nikakvog utjecaja na nečije psovanje. Što bih i mogla, zabraniti mu? Odrasloj osobi ne možete zabraniti da se izražava kako želi, pa ni da koristi riječi “rod”, “transrodno”, itd.
A jel se isto tako pitaš zašto neki dižu halabuku kako bi uveli nove pojmove koji nisu postojali cijelu ljudsku povijest i u niti jednoj civilizaciji?
A odgovor na tvoje pitanje je zato što je cilj takvog djelovanja zabraniti i redefinirati dosadašnje pojmove. U ovom slučaju pojam spola koji je određen 23. parom kromosoma. Niti je ovo jedini niti prvi takav slučaj.
“Griješe protivnici Istanbulske konvencije koji je odbacuju tvrdeći da je pojam roda neznanstven te da ga iz rasprave treba u cijelosti odbaciti. Pojam roda obilježio je društvene i humanističke znanosti, kulturu i život druge polovice 20. stoljeća i nesumnjivo je pomogao boljem razumijevanju čovjeka i društva. Stoga od njega ne treba zazirati, niti ga se treba bojati, niti ga treba odbaciti. Nipošto.”
Sama činjenica da je pojam izmišljen prije 50ak godina je praktično dovoljan razlog da ga se u potpunosti odbaci.
Gotovo svi novoizmišljeni društveni pojmovi u zadnjih cca. stoljeće i pol su takvi, a pogotovo nakon 1945. kada je na globalnom nivou ustoličena nova vladajuća progresivistička vjera prema kojoj smo se svi obvezni ravnati.
Rod, znanstvenik, homoseksualac, rasizam, bezbroj pseudofobija, social justice, ljudska prava,… sve to nema nikakvo stvarno značenje nego su samo retorički alat blago rečeno moralno dvojbenim ljudima za akumulaciju političke moći. Lažni pojmovi lažne vjere.