Rasprave oko bogoslužja ad orientem naspram bogoslužja versus populum često se usredotočuju na eshatološki značaj orijentacije prema istoku, što je dobro i prihvatljivo. Kad je ecclesia orans okrenuta prema istoku, smjeru izlazećeg sunca i uskrsnuća, izražavamo istinu da Crkva nije zajednica ovoga svijeta, utemeljena i uzdržavana kao zemaljska struktura sa svjetovnim ciljevima, nego hodočasnički narod “pozvan” od Oca, oživotvoren samo u Kristu…
U novom broj Obnovljenog života možete pronaći moj članak “Kritika antinomija kao opravdanja uobičajene interpretacije Kantove epistemologije”. Još nije dostupan na Hrčku jer Obnovljeni život na njega učitava sve članke odjednom, nakon što izađe zadnji broj u godištu, tako da ako ga želite pročitati prije siječnja sljedeće godine, morat ćete se dokopati fizičkog primjerka časopisa. Evo…
Vjerojatno nećete biti iznenađeni ako vam kažemo da Konzervativac ima visoko mišljenje o papi Benediktu XVI. i o njegovim dokumentima. Među tim dokumentima počasno mjesto ima Summorum Pontificum – motuproprij kojim je slavljenje tradicionalne latinske mise omogućeno praktično svim svećenicima latinskoga obreda. Tim motuproprijom ispravljena je nepravda de facto zabrane stare mise nakon promulgacije misala…
Davne je 1926. godine G.K. Chesterton napisao da će „sljedeća velika hereza biti napad na moral, posebice na spolni moral“.[1] I bio je u pravu: u posljednjih su se 90 godina na području (spolnog) morala vodile strahovite borbe te je u srazu „kulture života“ i „kulture smrti“ mnoge pobjede izvojevala potonja. Kontracepcija, abortus i istospolni brak…
U svom je tekstu „’Jedan bog dalje’ ili jedno neshvaćanje više?“ Fred Delacroix kritizirao tzv. „jedan-bog-dalje“ prigovor koji glasi: „Svi smo mi ateisti prema većini bogova u koje je čovječanstvo ikad vjerovalo. Neki od nas samo idu za jednog boga dalje“. Tom je prilikom primijetio da se „glavni problem skriva u prešućenoj pretpostavci da su…
„Ali, upravo znanje vječnih i nužnih istina jest ono što nas razlikuje od običnih životinja – daje nam razum i znanosti – uzdižući nas do znanja o nama samima i o Bogu.“[1] (Gottfried Wilhelm von Leibniz) 1. Leibniz i Monadologija Gottfried Wilhelm von Leibniz je znanstvenik i filozof od kojega zasigurno možemo puno naučiti….
Možemo li išta naučiti od naših predaka ili smo toliko uznapredovali u svojim spoznajama o svijetu oko nas i metodama kojima isti istražujemo da nas oni više ničemu ne mogu podučiti? Jesmo li i mi poput „modernih“ čiji se stav prema starima može izraziti riječima Ivana iz Salisburya koji je i sâm spadao u „stare“: „Što…
Nemali je broj onih koji smatraju da se sve verzije kozmološkoga argumenta mogu svesti na sljedeći „osnovni“ oblik: Sve što postoji ima uzrok; svemir postoji; dakle, svemir ima uzrok. No ako prihvatimo prvu premisu, odnosno da „sve što postoji ima uzrok“, onda naš sugovornik koji baš nije sklon Božjemu postojanju ili barem nije sklon (kozmološkim)…
Alkar Krauss u ništa! Poznati fizičar i popularizator znanosti Lawrence M. Krauss objavio je prije nekoliko godina popularno-znanstvenu knjigu A Universe from Nothing, s podnaslovom Why There Is Something Rather Than Nothing. Unatoč naslovu i podnaslovu – i unatoč tome što Krauss sam, čini se, vjeruje da je knjiga važan doprinos raspravi između teistā i…
“Svi smo mi ateisti prema većini bogova u koje je čovječanstvo ikad vjerovalo. Neki od nas samo idu za jednog boga dalje.” Jedan bog dalje Obično kad se zgrade suvremene racionalnosti – novoateisti – pronađu u javnom prostoru i kada biva riječi o religijskim pitanjima, od bogatog retoričkog arsenala često se koristi Jedan bog dalje…
