U tekstu „Knjige za konzervativce (1. dio)“ tri naša urednika preporučila su tri knjige koje su pročitali u prošloj godini. U drugome dijelu tri daljnja urednika preporučuju knjige koje bi vam, drage naše konzerve, mogle biti na intelektualnu i duhovnu izgradnju i pomoći vam u utvrđivanju konzervativne rigidnosti ako ste kojim slučajem u njoj popustili….
Zamislite osobu koja u ruci drži bočicu cijanida s odgovarajućom etiketom koja bi svakomu tko zna čitati ili prepoznati mrtvačku glavu kao znak velike opasnosti dala do znanja kako je sadržaj bočice iznimno opasan po život. Zamislite također da ta osoba tvrdi kako bočica u njezinoj ruci ne sadrži cijanid, već je netko promijenio etiketu…
Kada bismo vam, drage naše konzerve, htjeli preporučiti dobro štivo, što bi to bilo? Sveto pismo, Suma teologije i Denzinger definitivno su na vrhu toga popisa, ali što osim toga treba pročitati? Što vam preporučiti da vas učvrsti u vašoj konzervativnoj rigidnosti? Odgovor na to pitanje jest sljedeći popis: naši urednici preporučuju tri knjige (i/ili…
Imao sam puno toga za reći o knjizi Jerryja Coynea “Faith versus Fact” u svojoj recenziji na First Things, [na hrvatskom vidi ovdje – nap. prev.] ali još se puno toga može reći. Ne zato što je interes za Coyneovom knjigom tako velik, nego zato što je tako malen. Nije bila retorička figura kad sam…
Donosimo vam prijevod teksta pod naslovom Metafizika konzervativizma čiji je autor dobro nam poznati Edward Feser. Nadamo se da će ovaj tekst pridonijeti širenju shvaćanja da konzervativizam nije samo stvar ovih ili onih političkih izbora, a također se ne svodi samo na pitanje uz koju ćemo ekonomsku politiku pristati. Konzervativizam je daleko više od toga, ma…
Dobro je poznato kako je Sokrat, među Atenjanima poznatiji i kao „obad“, volio raspravljati sa svojim sugrađanima. Božanskim je poslanjem smatrao poticati ljude da se brinu za dobro svoje duše te im je poput primalje nastojao pomoći poroditi istinsko znanje. Od svog bi sugovornika zahtijevao da mu definira neki (moralni) pojam, nakon čega bi ga…
„Onaj koji zna zašto može se nositi sa svakim kako“, riječi su njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea, a na koje se Viktor Frankl više puta referira u svojoj knjizi „Čovjekovo traganje za smislom“, u kojoj opisuje svoja iskustva koja su ga dovela do otkrića logoterapije, tzv. liječenja smislom. On je kao višegodišnji kažnjenik u nacističkim sabirnim…
U novom broj Obnovljenog života možete pronaći moj članak “Kritika antinomija kao opravdanja uobičajene interpretacije Kantove epistemologije”. Još nije dostupan na Hrčku jer Obnovljeni život na njega učitava sve članke odjednom, nakon što izađe zadnji broj u godištu, tako da ako ga želite pročitati prije siječnja sljedeće godine, morat ćete se dokopati fizičkog primjerka časopisa. Evo…
Davne je 1926. godine G.K. Chesterton napisao da će „sljedeća velika hereza biti napad na moral, posebice na spolni moral“.[1] I bio je u pravu: u posljednjih su se 90 godina na području (spolnog) morala vodile strahovite borbe te je u srazu „kulture života“ i „kulture smrti“ mnoge pobjede izvojevala potonja. Kontracepcija, abortus i istospolni brak…
Možemo li išta naučiti od naših predaka ili smo toliko uznapredovali u svojim spoznajama o svijetu oko nas i metodama kojima isti istražujemo da nas oni više ničemu ne mogu podučiti? Jesmo li i mi poput „modernih“ čiji se stav prema starima može izraziti riječima Ivana iz Salisburya koji je i sâm spadao u „stare“: „Što…
