J. R. R. Tolkien jedan je od najznačajnijih autora XX. stoljeća, a najpoznatiji je po svojim djelima Gospodar prstenova, Hobit i Silmarillion. Ta su djela od svoga objavljivanja nadahnula i oduševila milijune čitatelja te i dan danas nastavljaju privlačiti nebrojene i uvoditi ih u svijet Međuzemlja. No budući da je riječ o golemome svijetu, nije uvijek lako znati odakle početi, a jednom kada smo ušli, bez odgovarajućega putokaza lako se možemo izgubiti dok putujemo Međuzemljem. To me potaknulo da sastavim vodič u kojemu ćete pronaći neke korisne tekstove, internetske enciklopedije i Youtube kanale koji vas na pristupačan i kvalitetan način mogu uvesti u Tolkienov legendarium i pomoći vam orijentirati se u njemu. Također ću vas uputiti na primarnu i sekundarnu literaturu o Tolkienu i Međuzemlju te kako je i gdje nabaviti. Premda ću se u ovome tekstu usredotočiti na Međuzemlje, ipak ću uputiti i na druga značajnija Tolkienova djela koja se ne tiču toga svijeta.
(NB: Ovaj ću tekst vremenom proširiti referencama na nove tekstove, Youtube kanale i knjige, a to naročito vrijedi za hrvatski jezik. Ako naiđete na kvalitetne Youtube kanale i tekstove na internetskim bespućima ili ako primijetite da nismo uključili hrvatski prijevod neke od knjiga o Međuzemlju, slobodno nam se javite, pa ćemo ih ovdje uvrstiti.)
J. R. R. Tolkien i Međuzemlje na bespućima interneta
Za početak nam dobro mogu doći razumljivi, pitki i zanimljivi materijali koji će nam pobuditi želju za čitanjem i dubljim proučavanjem Tolkienovih djela. Iz toga bih vam razloga ovdje htio donijeti nekoliko prijedloga za čitanje, gledanje i slušanje.
Prvo, tu je The Encyclopedia of Arda koja sadrži tisuće natuknica o Međuzemlju, a Tolkien Gateway pouzdan je izvor informacija o Tolkienu i njegovim maštovnim svjetovima.
Nadalje, kada je o Youtube kanalima riječ, preporučio bih kanale poput Nerd of the Rings, Men of the West, Council of the Rings ili The Broken Sword. Ti autori donose na stotine dobro napravljenih videa o Međuzemlju, a ovdje bih istaknuo redoslijed čitanja djela o Međuzemlju koji nudi Nerd of the Rings.
Što se pak glazbe nadahnute Međuzemljem tiče, nećete pogriješiti ako „bacite uho“ na glazbena ostvarenja Clamavi De Profundisa, a tu bih pogotovo istaknuo Far Over The Misty Mountains Cold, Lament for Boromir, The Battle of Sauron and Finrod Felagund, The Song of Beren and Lúthien i The Song of Eärendil.
Zanima li vas možda kako je J. R. R. Tolkien zvučao? Preporučio bih vam onda da poslušate 40-minutni intervju iz 1964. godine s Denysom Gueroultom za BBC ili pak BBC-ov dokumentarac o Tolkienu iz 1968. godine. Pritom ćete iz prve ruke saznati koja je veza između našega svijeta i Međuzemlja, kako su nastali Hobit i Gospodar prstenova, zašto su Shire, hobiti i njihov način život toliko dragi Tolkienu i gdje je Bog u Gospodaru prstenova. Primjerice, Hobit je nastao dok je profesor Tolkien ispravljao osrednje studentske radove i zahvatila ga je dosada. Iz te hrpe izvukao je papir i bio je prazan. Zapisao je tada na taj papir: „U rupi u zemlji živio je hobit“.
Naravno, ovo je tek malen uzorak nevjerojatnoga bogatstva materijala koje možete pronaći na internetu, ali vjerujem da su navedeni izvori i više nego dovoljni da u vama pobude čežnju za Međuzemljem.
Kompletiranje Tolkiena na hrvatskome
U potrazi za Algoritmovim izdanjima
Međutim, ništa ne može zamijeniti sama Tolkienova djela koja bismo trebali čitati i proučavati ako želimo steći nove spoznaje o Međuzemlju i rasplamsati našu ljubav prema Tolkienovu legendariumu. U svakome bih slučaju preporučio da si nabavite njegova djela u izvorniku, no hrvatski je prijevod i više nego koristan u boljemu razumijevanju Međuzemlja. Tako je u izdanju Algoritma objavljeno više Tolkienovih djela:
- Pisma Djeda Božićnjaka;
- Pripovijesti iz opasnih predjela;
- Nedovršene pripovijesti;
- Anotirani Hobit;
- Hobit;
- Gospodar prstenova;
- Hurinova djeca;
- Silmarillion;
- Roverandom.
Nažalost, čitatelji se tu suočavaju s problemom dostupnosti jer je knjižara Algoritam, koja je objavila prijevode više Tolkienovih knjiga, prije nekoliko godina neslavno propala. Budući da potražnja za Tolkienom ne jenjava, cijene Algoritmovih izdanja znaju biti poprilično visoke. Ipak, za sve one koji tragaju za Algoritmovim izdanjima postoji vodič koji je sastavio blog Knjige.info. Međutim, kao što u vodiču stoji: „Prvo, pripremite se na žestok financijski udar. Drugo, oboružajte se s mnogo strpljenja. Treće, budite aktivni u traženju.” Jasno, imate opciju i posuđivanja knjiga u knjižnicama, pa provjerite dostupnost Algoritmovih izdanja u vašoj mjesnoj knjižnici.
Tolkien u Marasovu prijevodu
Za one koji nisu (na)vezani na Algoritmova izdanja, alternativa su Hobit, Gospodar prstenova i Silmarillion u nakladi Lumena i prijevodu Marka Marasa. No izgleda da brojnima ovaj prijevod nije sjeo. Iako moram priznati da nemam ništa načelno protiv prevođenja imena Tolkienovih junaka i zemljopisnih pojmova na hrvatski jezik, mogu razumjeti suzdržanost oko Marasova prijevoda jer se većina ljudi navikla na Algoritmove prijevode. Možda se nećete složiti sa svim Marasovim rješenjima, ali znajte da ona nisu rezultat pukoga prevoditeljskog hira, već se on držao uputa za prevođenje koje je sastavio sâm J. R. R. Tolkien (Marasova razmišljanja o ovome možete pronaći ovdje i ovdje). Neki bi zasigurno rekli da je predosljedan u svojoj vjernosti. Bilo kako bilo, pohvalio bih Marasa jer je ozbiljno shvatio ulogu prevoditelja kao čuvara (hrvatskih) riječi. Ipak, želite li kušati tekst prije same kupnje Tolkiena u Marasovu prijevodu, preporučio da bacite oko na pretpregled knjiga koje možete pronaći na sljedećim poveznicama:
- Hobit (https://online.fliphtml5.com/kzpyj/mfei/);
- Gospodar prstenova: Prstenova družina (http://online.fliphtml5.com/kzpyj/oeoh/index.html);
- Gospodar prstenova: Dvije kule (http://online.fliphtml5.com/kzpyj/bxzy/index.html);
- Gospodar prstenova: Povratak kralja (http://online.fliphtml5.com/kzpyj/avph/index.html);
- Silmarillion (https://online.fliphtml5.com/kzpyj/gery/).
U iščekivanju novih prijevoda
Konačno, sa žalošću moramo primijetiti da brojna Tolkienova djela još uvijek nisu prevedena na hrvatski: 12 svezaka Povijesti Međuzemlja, Pad Gondolina i Beren i Lúthien samo su neka od djela u kojima možemo uživati isključivo na engleskome jeziku. Također, još uvijek čekamo prijevod Tolkienovih pisama i eseja. I dok su njegova pisma važna jer odgovarajući na pitanja čitatelja, Tolkien razjašnjava značenje svojih tekstova i kao takva služe poput svojevrsnoga komentara njegovih djela, njegov esej O vilinskim pričama ili O bajkama (engl. On Fairy-Stories) neizostavan je za razumijevanje Tolkienova svijeta i njegova shvaćanja mita, kao i ključnih pojmova poput podstvarateljstva (engl. sub-creation), eukatastrofe (engl. eucatastrophe) i eskapizma.
Nadalje, što se Tolkienovih poema tiče, dobar dio njih možemo pronaći na hrvatskome u Gospodaru prstenova, Hobitu i Silmarillionu, ali i dalje mnoge su poeme poput onih sadržanih u Povijesti Međuzemlja dostupne samo na engleskome. No premda još uvijek čekamo na prijevod Bilbo’s Last Song, raduje što su Pustolovine Toma Bombadila, koje se nalaze u Pripovijestima iz opasnih predjela, prevedene, a isto je tako don Danko Kovačević nedavno donio prijevod Tolkienove Mitopeje. Vrijedi spomenuti da je don Danko Kovačević ujedno autor niza J.R.R. Tolkien – tajni agent kršćanske objave (vidi također ovdje, ovdje i ovdje).
Naposljetku, premda još uvijek mnogo toga nije prevedeno na hrvatski, s obzirom na Marasov angažman oko prevođenja Tolkienova opusa, vjerujem da ćemo i neka od neprevedenih djela uskoro imati prilike čitati na hrvatskome.
Knjige o Tolkienu i Međuzemlju
Mimo samih Tolkienovih djela, kao i internetskoga materijala o Međuzemlju, za bolje je razumijevanje Tolkiena dobro pročitati djela koja su napisali stručnjaci za njegov lik i djelo, tzv. tolkienolozi. Naime, ti nam autori mogu pomoći uočiti neke stvari koje prije nismo vidjeli ili pak bolje shvatiti ovaj ili onaj element Tolkienova legendariuma, pa i Međuzemlje u cjelini. Pritom ću se ograničiti na nekoliko autora.
Sigurno nećete pogriješiti ako si kupite djela jednoga od vodećih svjetskih tolkienologa Toma Shippeya (J. R. R. Tolkien: Author of the Century i The Road to Middle-Earth) ili pak Josepha Pearcea (Tolkien: Man and Myth, Bilbo’s Journey: Discovering The Hidden Meaning In The Hobbit i Frodo’s Journey: Discover The Hidden Meaning Of The Lord Of The Rings). K tomu, važno je spomenuti i Humphreya Carpentera i njegovu biografiju o Tolkienu (J. R. R. Tolkien: A Biography), kao i njegovu knjigu o Inklingsima (The Inklings: C. S. Lewis, J. R. R. Tolkien, Charles Williams and Their Friends). Riječ je o neformalnoj književnoj skupini, povezanoj sa Sveučilištem u Oxfordu, tijekom gotovo dva desetljeća između ranih tridesetih i kasnih četrdesetih godina XX. stoljeća, a kojoj su, među ostalim, pripadali J. R. R. Tolkien, C. S. Lewis, Owen Barfield i Charles Williams. Nažalost, još uvijek nemamo prijevod tih djela na hrvatski, pa se moramo zadovoljiti engleskim izvornikom.
Na hrvatskome je pak dostupna knjiga Johna Gartha Svjetovi J. R. R. Tolkiena – Mjesta koja su nadahnula Međuzemlje u prijevodu već spomenutoga Marka Marasa. Garth u svojoj knjizi „proučava mjesta koja su nadahnula J. R. R. Tolkiena, autora Gospodara prstenova, u stvaranju Međuzemlja. Ova je monografija opremljena s više od stotine likovnih priloga, među kojima se ističu Tolkienove ilustracije, zemljovidi, arhivske i moderne fotografije.“ Vrijedno je spomenuti da je John Garth ujedno autor knjige Tolkien and the Great War: The Threshold of Middle-earth.
Nažalost, mimo povremenoga bljeska poput ovoga, koliko znam, monografije posvećene Tolkienu i Međuzemlju su rijetkost. Primjerice, tu je knjiga Petre Mrduljaš Doležal Prstenovi koji se šire: junačka potraga u djelima J. R. R. Tolkiena u izdanju Algoritma. Osobno nisam imao prilike pročitati to djelo, pa ne mogu prosuditi koliko je knjiga dobra, ali možda vam sljedeća recenzija pomogne u odluci hoćete li nabaviti tu knjigu ili ne.
Bilo kako bilo, nada je da će se siromaštvo po pitanju knjiga o Tolkienu i Međuzemlju vremenom promijeniti: bilo zato što ćemo dobiti hrvatske prijevode vrsne sekundarne literature bilo zato što će se hrvatski autori odvažiti dublje proučiti Tolkienov lik i djelo.
Konzervativac o Međuzemlju
Konačno, i sâm sam krenuo dublje proučavati i pisati o Međuzemlju, a isto tako odvažio sam se pisati o filmskim i televizijskim adaptacijama Tolkienovih djela. Popis, za koji se nadam da će vremenom postajati sve duži, zasada uključuje sljedeće tekstove:
- Zašto (ponovno) pogledati film „Gospodar prstenova“?
- Zašto će Amazonov „Gospodar prstenova“ biti loš?
- Gospodar prstenova: Knjiga stoljeća
- „Gospodar prstenova: Prstenovi moći“: Ima li nade za nas?
- Nova sjena: nesuđeni nastavak „Gospodara prstenova“
- Amazonova sarumanizacija Međuzemlja
- Hobit: Pustolovina koja je promijenila povijest Međuzemlja
- Jacksonov Hobit na steroidima
- Athrabeth Finrod ah Andreth: Dijalog o Nadi
Nadam se da će vam ovaj popis biti od pomoći kod vaših prvih koraka u Međuzemlju. Ako ste pak višegodišnji obožavatelj Tolkienova lika i djela, nada je da će vas ovaj tekst uputiti na relevantne izvore koji će vam pomoći produbiti vaše znanje o Međuzemlju. No u želji da ražarimo i vašu ljubav prema Međuzemlju, ostavljamo vas s pjesmom nastalom u Kongregacijskim kovačnicama:
Od Lindona pa do Mordora,
Od Angmara pa do Gondora,
Kao niska sjajnog đerdana,
S dvjema lampama obasjano,
Ponosito usred Arde,
Međuzemlje, Međuzemlje!
(Rochejaquelein)
Luka Ilić
Priznajem da me dobrano zabavlja, ali i zapanjuje, zatravljenost Tolkienovih poklonika, upućenih u cjelokupno izmaštano predajno znanstvo u pozadini romanesknog troknjižja, od kojih sam jednoga nedavno slušao kako priča koliko je sretan bio kad je doznao, vjerojatno ne iz kanonskog Tolkiena, nego apokrifnog, da će enti možda jednog dana ipak pronaći svoje entice, koje su već odavno tko zna kamo nestale.
Stoga čak bijah navukao masku na lice, u knjižnici, da bi mi posudili svježi hrvatski prijevod “Silmarilliona”.
Piše Dean Slavić (u knjizi “Simboli i proroci”): “Već prva rečenica iz ‘Silmarilliona’ pokazuje da Tolkien oponaša stil svetih knjiga i piše novu svetu pripovijest (…). Naravno, njegov mit trebao bi u završnici biti samo odsjaj i potvrda kršćanske svete predaje, koju je autor (…) nadasve cijenio”:
“Bio je Eru, Jedan, koji je u Ardi zvan Ilúvatar; i on je najprije stvorio Ainure, Svete, koji bili su odvjetci njegove misli, i oni bili su s njime prije nego je išta drugo stvoreno. I on im je govorio, predlažući im glazbene teme; i oni su pred njim pjevali, i on je bio zadovoljan.”
Slavić kaže da je hebrejski “intertekst” očit i na gramatičkoj razini opetovanja istog veznika (takozvani biblijski “i”)…
Međutim u novom prijevodu na hrvatski jezik “Silmarillion” počinje ovako:
“Bijaše Eru, Jedan Jedini, kojeg na Ardi zovu Ilúvatar. Prvo stvori Ainure, Svetinje, kao potomstvo svoje misli, i oni bijahu s njim prije nego što je stvoreno išta drugo. A on im se obrati i izloži im napjeve. Oni zapjevaju pred njim i to ga obraduje.”
A mene obneraduje.
Još kad pročitah početak četvrtoga odlomka (“Then the voices of the Ainur /…/ began to fashion the theme of Ilúvatar to a great music”): “Tada glasovi Ainura (…) krenu oblikovati veličanstvenu glazbu za Ilúvatarov napjev”, sjetih se kako se neštedimice u novom hrvatskom, imenoslovno i stihoslovno, primjerice, veoma hvalevrijednom, prijevodu “Gospodara prstenova” umjesto glagola “početi”, ili faznoga, infinitivom dopunjenoga, “stati”, pa i “uzeti”, upotrebljava “krenuti”. I ne vjerovah, doduše, da prevoditelj ne zna što čini, nego bijah zaključio da ne će da zna (kao što i upozorenja na nejasnoću rusizma “neprikosnoven”, njime prevevši pridjev “supreme” pridjenut Sauronu, valjda prenebregava).
No ipak više ne htjedoh čitati njegov, novi hrvatski prijevod “Silmarilliona”.
Dragi Anonimče,
Hvala Vam na komentaru. Predmnijevam da je Vaša kritika upućena na čitavo potpoglavlje “Tolkien u Marasovu prijevodu”, a da je okidač za komentar posebno bila sljedeća rečenica: “Bilo kako bilo, pohvalio bih Marasa jer je ozbiljno shvatio ulogu prevoditelja kao čuvara (hrvatskih) riječi.”
Već mi se prije objave teksta ta rečenica činila presnažnom, ali sada vidim da nekvalificirana unosi pomutnju. Naime, iz toga što je netko ozbiljno shvatio svoju ulogu ne slijedi da je to što čini ispravno ili dobro. Primjerice, Arije je ozbiljno shvatio svoju vjeru i intelektualno nasljeđe kršćanstva, ali iz toga ne slijedi da je to dobro napravio (ili barem dobro na relevantan način, tj. pravovjeran način) i da nije heretik. Tako i za Marasa možemo reći da je ozbiljno shvatio ulogu prevoditelja kao čuvara (hrvatskih) riječi, ali tek treba vidjeti obavlja li tu ulogu dobro ili ne.
U svjetlu toga razmišljanja spomenutoj bih rečenici dodao sljedeću ili sličnu kvalifikaciju: “Bilo kako bilo, pohvalio bih Marasa jer je ozbiljno shvatio ulogu prevoditelja kao čuvara (hrvatskih) riječi, ali prepuštavam vama, dragi čitatelji, da procijenite koliko je dobro obavio tu zadaću.”
Luka
Sviđa mi se kako je Maras preveo imena i stihove u “Gospodaru prstenova”, a Crnković prozni tekst. Na primjer, “Koraci su joj bili kao potočić što nježno žubori tekući nizbrdo preko studenog kamenja u noćnoj tišini” ljepše mi je nego “Zvuk njezinih koraka bio je kao potok koji po hladnom kamenju tiho žubori u noćnoj tišini”, ali ću radije reći da je riječ o Zlatobobinim nego o Goldberrynim koracima.