Ne znam što me točno natjeralo da pročitam slavno predavanje britanskoga filozofa Bertranda Russella Zašto nisam kršćanin? (eng. Why I Am Not a Christian?, u: Russell 2009, 566-578), ali upravo sam to nekidan učinio. Prije nego što nastavim sa svojim mislima o tome tekstu, valjalo bi spomenuti kako Russell nije tamo neki filozofijski diletant. Smatra…
Uvjeren sam da ste se našli u situaciji gdje vas je vaš sugovornik upitao ovakva ili slična pitanja: „Zašto vjeruješ u Boga? Zašto smatraš da uopće postoji? Zašto si kršćanin?“ To je mogao biti netko iz vaše obitelji, prijatelj ili kolega s faksa ili posla. Možda ste se sami našli u nesigurnosti ili sumnji, pa…
[<<<<Prvi dio] [<<<Drugi dio] [<<Treći dio] [<Četvrti dio] 6. FUNDACIONALIZAM Opisujući problem kontingentnosti kazali smo da problem izvire iz konjunkcije dviju naših dubokih metafizičkih intuicija. S jedne strane, imamo snažnu intuiciju da su i sámo postojanje i fundamentalna struktura fizičke stvarnosti tek kontingentne činjenice: što god u konačnici bili fundamentalni fizikalni entiteti i što god…
[<<<Prvi dio] [<<Drugi dio] [<Treći dio] [Peti dio>] 5. IREGULARIZAM Suočen s neprivlačnim izborom između neinteligibilnosti naivnoga necesitizma i iracionalizma brutizma, ateist bi se mogao ponadati riješiti problem kontingentnosti svojevrsnim metafizičkim analogonom Münchhausenovu izvlačenju iz gliba povlačenjem za vlastitu kosu. Preciznije, ateist bi mogao pokušati odgovoriti na problem iskorištavanjem nekoga oblika neutemeljenih (non-well-founded) objašnjavalačkih nizova,…
[<<Prvi dio] [<Drugi dio] [Četvrti dio>] [Peti dio>>] 4. BRUTIZAM Drugi način na koji bi ateist mogao pokušati odgovoriti na problem kontingentnosti jednostavno je kazati da rješenje problema zapravo ne postoji. Problem kontingentnosti izvire iz naših dubinskih metafizičkih intuicija da, s jedne strane, svijet jest kontingentan na način da su i postojanje i fundamentalna struktura…
Obrana vjere ili bavljenje apologetikom, kao što smo imali priliku vidjeti u dosadašnjim nastavcima niza Uvod u apologetiku, sastavni je dio poslanja svakoga vjernika i svaki je kršćanin pozvan to činiti u skladu sa svojim mogućnostima. No ovdje više nije riječ o tomu trebamo li se baviti apologetikom, tȁ na to smo pitanje odgovorili u…
[< Prvi dio] [Treći dio>] [Četvrti dio>>] [Peti dio>>>] 3. NAIVNI NECESITIZAM Jedan od načina na koje ateist može pokušati odgovoriti na problem kontingentnosti naprosto je zanijekati da problem – barem kada je riječ o fundamentalnim fizikalnim entitetima i zakonima – uopće postoji. Unatoč prividu naših modalnih intuicija, fundamentalni fizikalni entiteti i zakoni nisu kontingentni….
Nakon što ste pročitali prvih šest nastavaka niza Uvod u apologetiku, možebitno želite steći određena znanja i vještine kako biste bili što djelotvorniji u obrani evanđelja i pripravljanju terena za vjeru ili pak imate sumnje o određenim pitanjima vjere i nadate se pronaći materijale koji će vam pomoći otkloniti te sumnje. Bilo kako bilo, nije…
[Napomena uredništva bloga Konzervativac: članak koji prenosimo objavljen je izvorno u 12. broju časopisa za kulturu, društvo i politiku Obnova. Rad jest dostupan na mreži, no odlučili smo ga zbog njegova sadržaja ponuditi na komentiranje našim čitateljima. Zahvaljujemo se uredništvu Obnove i autoru na dopuštenju da na našim stranicama objavimo prijepis rada. Zbog opsega samoga…
Dosad smo imali prilike vidjeti da postoje brojni razlozi zašto se baviti apologetikom, a u prethodnomu smo tekstu razmišljali o tomu kako nam apologetika pomaže učvrstiti našu vjeru: osnažuje naš duhovni život, otežava nam gubitak vjere u vremenima nesigurnosti i sumnje te pomaže prevladati površnost i steći dublje razumijevanje kako kršćanskih istina tako i svijeta…
